Lov na batovinu: grabežljivac kojeg je pet jezika uhvatilo kako puši
Svaki članak ove serije odgovara na isto pitanje: kako ribolovac nadmudruje grabežljivca? Kod ove ribe pitanje se preokreće. Leži zakopana u pijesku, vire joj samo oči — i sama baca mamac. Njezino ime ima dva izvora, i oni si proturječe. Pola Europe prepisalo ga je iz Linnéove knjige: stargazer, Himmelsgucker, zvezdogled, звездочёт, miracielo. Pet jezika tu knjigu nikada nije otvorilo. Pogledali su ribi u usta i ondje našli nešto užareno — i hrvatski je jedan od njih: pušac. Ostali: Τσιγαράς, tiryaki balığı, papa-tabaco, peshk çibuk. Pol ovog članka stoga glasi: grabežljivac kojeg je pet jezika uhvatilo kako puši. Riječ je o vrsti *Uranoscopus scaber* — prema FishBaseu pridnena riba od 15 do 400 metara, koja ribolovcu dolazi gotovo uvijek mala i plitko, i koju je bolje ne hvatati bez gledanja.
Ime gleda gore — vrsta se zove «hrapav»
Podrijetlo znanstvenih imena bilježi The ETYFish Project; stranica s porodicom URANOSCOPIDAE («Stargazers», 7 rodova · 60 vrsta) nosi stanje v. 3.0 – 17. srpnja 2024. O rodu ondje stoji jedna rečenica koja kaže tri stvari odjednom: Uranoscopus Linnaeus 1758 jest «urano, sky; scopus, watcher, referring to upwardly directed eyes of *U. scaber* (and most species of family, hence the common name ‘stargazer’)» — nebo i stražar, s osvrtom na prema gore okrenute oči vrste *U. scaber*. ⭐ Prvo: ime roda izrijekom misli na oči ove vrste. Drugo: cijela porodica od šezdeset vrsta nosi ga zbog toga dalje. Treće: engleska riječ «stargazer» dolazi, prema izvoru, upravo iz tog imena roda. Jedna sredozemna riba dala je ime svim zvjezdogledima svijeta. A onda dolazi vrsna oznaka, i o nebu ne kaže ništa: Uranoscopus scaber Linnaeus 1758, «rough (to the touch), presumably referring to scabrous body surface», dakle hrapav (na dodir), vjerojatno zbog hrapave površine tijela. ⚠️ Izvor sam piše «presumably» — pretpostavlja. Puno ime znači dakle «hrapavi zvjezdogled», i baš tako ga GBIF vodi na njemačkom: «Rauer Himmelsgucker». Jedna polovica imena gleda gore, druga govori o koži.
Pola Europe prepisuje Linnéa
Koliko je daleko taj pogled otputovao pokazuje popis imena GBIF-a za *Uranoscopus scaber* (ključ 2394370, 75 unosa). Nebeski tabor je velik i nedvojbeno je prijevod latinskoga: engleski «Atlantic Stargazer», njemački «Rauer Himmelsgucker», slovenski «Zvezdogled», češki «nebehled obecný», mađarski «csillagvizsgáló hal», finski «taivaantähystäjä», nizozemski čak tri puta, danski «Europæisk stjernekigger», ruski «Европейский звездочёт», ukrajinski «Зіркогляд звичайний», španjolski «Miracielo», francuski «Uranoscope». Hebrejski ide korak dalje i od gledanja čini zanimanje: «אצטגנון ים-תיכוני», sredozemni astrolog. ⭐ A hrvatski je u tom taboru s imenom neblogled — koje hrvatska Wikipedija navodi među domaćim imenima. Sam GBIF za hrvatski vodi «Batovina», srpski «Bežmek». ⚠️ GBIF nema švedsko, norveško ni japansko ime za ovu vrstu.
A onda drugi tabor — ⭐ i hrvatski stoji i ondje. Grčki je zove «Τσιγαράς», pušač. Turski «tiryaki balığı», ovisnik. Portugalski «Papa-tabaco», jedač duhana. Albanski «peshk çibuk», riba-lula. A hrvatska Wikipedija navodi među domaćim imenima, uz bežmek, čaća, čaće, batoglav, badić, neblogled, bokainkavo, lepur i cikalo, također «pušac». Pet jezika, tri jezične porodice, ista slika: ova riba puši. ⚠️ Da tih pet imena idu zajedno opažanje je na riječi, a ne dokazano izvođenje; GBIF daje imena, ne etimologije. Što doista viri iz tih usta stoji niže i potvrđeno je u četiri izvora; veza se nudi, ne tvrdi. ⭐ I još nešto: hrvatska obala ovdje ponavlja ono što je kod komarče bilo tridesetak imena — i opet su to imena iz dva različita tabora u jednom jeziku, neblogled iz knjige i pušac iz barke. Treći tabor vidi svjetiljku: talijanski «Lucerna», grčki «Λύχνος» — uljanica, stijenj prema gore. Četvrti vidi svećenika: talijanski «pesce prete». A peti ne vidi ribu nego kopnenu životinju: španjolski «rata» (štakor) i «Sapo» (žaba krastača), turski «kurbağa balığı» (riba žaba), francuski «boeuf» i rumunjski «Bou-de-mare» (morski vol), ukrajinski «Морська корівка» (morska kravica), albanski «kukumjaçka e detit» (morska sova).
💣 Šest imenskih zamki, sve potvrđene. Prva: «stargazer» nije vrsta. ETYFish porodici daje sedam rodova i šezdeset vrsta, a ime roda dalo je engleski skupni naziv. Samo predmetak veže našu ribu: GBIF je vodi kao «Atlantic Stargazer». Sjevernoamerički «northern stargazer» pripada rodu *Astroscopus*, koji grčka Wikipedija izrijekom navodi uz njega. Druga: lucerna. Na talijanskom je naša riba «Lucerna» — kao pučko ime. A *Chelidonichthys* lucerna nosi istu riječ kao znanstvenu vrsnu oznaku; to je kokot, u ovoj seriji vlastita skupina. Jedna riječ, dvije ribe, dvije razine imenovanja. Treća: rascasse blanche. Francuski je zove bijela rascasse — «rascasse» je škrpina (*Scorpaena*), i ona je ovdje vlastita skupina. Ona to nije. Četvrta: riba žaba. Turski «kurbağa balığı». Engleski frogfish (Antennariidae) posve je druga riba — koja slučajno lovi na potpuno isti način, mamcem na glavi. ⚠️ Sličnost načina lova opažanje je, ne srodstvo. Peta, i to je jedina zamka serije s posljedicom ozljede: pauk. Hrvatska Wikipedija piše «cijela porodica je po izgledu slična izgledu riba iz porodice pauka». Oboje se zakapa, oboje je otrovno, oboje leži na istom pijesku. Šesta: japanski. GBIF nema japansko ime za ovu vrstu. ミシマオコゼ samo za sebe jest *Uranoscopus japonicus*, druga vrsta istoga roda. ⭐ Time serija treći put susreće isto pravilo: kod mačke mora predmetak «europski» vodio je na krivu ribu, kod komarče je trebao da se dođe do prave — a ovdje imena jednostavno nema.
Brojke — i ondje gdje si izvori proturječe
Okvirni podaci stoje u FishBaseu (glavna referencija Roux 1990): «Marine; demersal; depth range 15 - 400 m. Subtropical; 62°N - 16°N, 19°W - 37°E» — čisto morska riba, pridnena, suptropska. Rasprostranjenost je kratka: «Eastern Atlantic and Mediterranean Sea.» Najveća duljina iznosi 56,4 cm ukupne duljine, «common length» 22,0 cm, najveća masa 940 grama. Crveni popis IUCN-a vodi je kao «Least Concern (LC)», procjena od 14. srpnja 2014. ⚠️ A sada proturječje koje ovaj članak ne razrješava, nego samo imenuje. O najvećoj duljini izvori se ne slažu: FishBase kaže 56,4 cm, hrvatska Wikipedija 40 cm, grčka 35 cm, talijanska 30 cm. O masi FishBaseovih 940 g stoji uz hrvatsko «do težine od 1 kg». O dubini: FishBase 15–400 m, grčka 14–400 m, hrvatska 5–400 m uz dodatak «većinom … do 50 m», talijanska «tra i 15 ed oltre 100 metri». O uobičajenom ulovu: FishBase 22 cm, grčka 20–30 cm, talijanska 15–20 cm. ⭐ Ono u čemu se sve četiri slažu jest rečenica koja ribolovcu koristi: u praksi mala, u praksi plitko — duboko tek moguće. ⚠️ Drugo proturječje stoji u istom izvoru: FishBase je zove «najmanje zabrinjavajućom» i istodobno joj daje «High vulnerability (56 of 100)», uz otpornost «Medium, minimum population doubling time 1.4 - 4.4 years».
Grabežljivac koji sam lovi mamcem
Ovdje riba postaje zanimljiva ribolovcu, i četiri izvora neovisno opisuju isti komadić kože. Engleska Wikipedija: «It has a small strip of skin protruding from its lower jaw, which it moves in and out rapidly to act as a lure for prey», a životinja je «an ambush predator which lies buried with only its eyes exposed». Grčka kaže isto i dodaje udarac: «σε λιγότερο από 30 χιλιοστά του δευτερολέπτου καταπίνει τη λεία του» — plijen proguta u manje od trideset tisućinki sekunde. Talijanska privjesak zove «un'appendice vermiforme inserita sulla mandibola» i opisuje kako životinja «facendo sporgere solo gli occhi ed il filamento boccale che viene mosso svolgendo funzioni di esca» pušta van samo oči i ustanu nit te potonju pokreće kao mamac. A hrvatska: «živi zakopan, tako da mu viri samo dio usta, u kojima se nalazi posebna kožica kojom mami ribice». ⭐ Grabežljivac koji sam baca mamac. Jede, prema engleskom izvoru, ponajprije «fish larvae, smaller fish (such as gobies and picarels) and small crustaceans» — ribalju mlađ, manje ribe poput glavoča i gira, male rakove —, uz to mekušce, bodljikaše, kolutićavce i alge. I sada povratak na ime: ono što viri iz tih usta i miče se točno je ono mjesto na kojem je pet jezika vidjelo cigaretu.
Struja, zvuk — i šest sati izvan vode
Tri svojstva čine je jednom od najčudnijih riba Sredozemlja. Prvo, struja. Engleska Wikipedija: «All species within the genus *Uranoscopus* have evolved an electric organ (derived from sonic muscles) but lack a receptor organ.» Odašilje, ali ne prima. Grčka dodaje kada: izbijanja nastaju «όταν τρέφονται και όταν παρενοχλείται», pri hranjenju i pri uznemiravanju, i dolaze «από τους ηχητικούς μύες», iz zvučnih mišića. ⚠️ Talijanska se razilazi u mjestu: organe stavlja «dietro gli occhi», iza očiju, izbijanja zove «debolissime», a njihovu ulogu «non ben nota» — i napominje da velika razlika između mužjaka i ženke upućuje na ulogu u udvaranju. Dva izvora, dva mjesta; ovaj članak navodi oba i ne presuđuje. Drugo, zvuk. Hrvatska Wikipedija bilježi da se «mrijesti … pri kraju proljeća, kada proizvodi niskofrekventne zvukove (5-10 Hz) i električne podražaje od nekoliko sekundi trajanja». Treće, žilavost. Isti izvor je zove «poznata po svojoj izdržljivosti van vode, jer u tim uvjetima može živjeti i 6 sati». ⚠️ To stoji u jednom izvoru; ovdje se navodi, ne potvrđuje. Za ribolovca zaključak ostaje ozbiljan: riba koja živi toliko dugo i nakon dugo vremena na palubi još je sposobna za sve — bodlja uključena.
Bodlja iza škržnog poklopca
FishBase u retku opasnosti nosi točno jednu riječ: «Venomous», otrovna. Gdje, kaže talijanska Wikipedija: «Dietro l'opercolo branchiale sporge una lunga e robusta spina velenifera» — iza škržnog poklopca strši duga i čvrsta otrovna bodlja. Isti izvor stavlja mjeru: «Le spine opercolari sono velenifere ma il veleno, poco noto, sembra meno pericoloso di quello delle tracine» — slabo poznat otrov čini se manje opasnim od onoga u pauka. I bilježi zašto ovaj članak uopće nosi upozorenje: «è molto comune per gli esseri umani venire a contatto con questi pesci durante la pesca». Tako je ribolovac i susreće: ne kao cilj, nego kao usputni ulov koji se odjednom nađe u ruci. Za prvu pomoć isti izvor navodi uranjanje pogođenog mjesta u vrlo vruću vodu «per due ore (almeno un'ora)», «poiché il veleno è termolabile» — jer je otrov termolabilan. ⚠️ To je navedeni izvor, a ne medicinski savjet. Ovaj članak ne preporučuje temperaturu, trajanje ni dozu; kod uboda odluka pripada liječničkoj pomoći, i odmah kod jakih ili trajnih tegoba, kod djece ili kod postojećih bolesti. Praktični dio je jednostavniji: ovu ribu nikada ne hvatati iz mreže naslijepo i ne držati je za glavu.
Što ribolovac nosi sa sobom
- Meko dno, ne hrid. Sva četiri izvora navode pijesak i mulj; hrvatski «pjeskovitim i muljevitim terenima».
- U praksi plitko, duboko tek moguće. FishBase otvara 15 do 400 metara; hrvatski izvor kaže «većinom do 50 m».
- Dolazi kao usputni ulov. Grčki izvor izrijekom je zove παραπίπτον αλίευμα. Računaj na nju, ne planiraj na nju.
- Prvo pogledati, pa uhvatiti. Otrovna bodlja je iza škržnog poklopca — baš ondje kamo ruka ide sama od sebe.
- Opasnost zamjene s paukom. Hrvatski izvor izrijekom navodi sličnost porodica; oboje se zakapa, oboje je otrovno.
- Žilava na palubi. Šest sati izvan vode, kaže hrvatski izvor. Riba koja dugo živi, dugo se i brani.
Ostaje pitanje kojim počinje svaki članak ove serije: kada. Dno, dubina i ponašanje stoje gore, i ne mijenjaju se. Svaki dan mijenja se sve ostalo — tlak i njegov smjer, vjetar, naoblaka, razmak do sumraka, sama voda. Za životinju koja zakopana čeka da nešto prođe, vremenski prozor je sav posao: mjesto ostaje, sat ne. Upravo to računa StrikeAhead — uzima uvjete na tvojoj vodi i kaže ti kada se put isplati. A ako vodu ne poznaješ, StrikeAhead Pathfinder ti kaže s kim izlaziš: odabrani vodiči i skiperi, prije uvrštenja osobno provjereni — dozvola i osiguranje —, s provjerenim ulovima umjesto reklamnih fotografija, bez plaćenog rangiranja i za tebe kao ribolovca bez posredničke naknade.