StrikeAhead

Gušter: lovac iz zasjede s glavom guštera koji u pijesku Sredozemlja čeka svoj plijen

Leži ukopan u pijesak, vire mu samo oči, a kad pored njega prođe ribica, munjevito se baci uvis: gušter, *Synodus saurus* — njemački Atlantischer Eidechsenfisch, engleski Atlantic lizardfish, španjolski lagarto, talijanski pesce lucertola, francuski poisson-lézard rayé, portugalski lagarto-da-costa, nizozemski leguaanvis, danski atlantisk øglefisk, finski atlantinliskokala, ruski европейский ящероголов, turski iskamroz ili lokum balığı, grčki σκαρμός i albanski peshk hardhucë (svi GBIF); hrvatski naziv gušter potvrđuje Wikidata. Za švedski, norveški, slovenski, japanski i arapski u GBIF-u i Wikidati nismo našli potvrđen naziv vrste. Ovdje piše kako ćeš ga prepoznati, gdje i na kojoj dubini živi, kako lovi, čime se hrani, kada se mrijesti — i zašto ga nipošto ne smiješ zamijeniti s paukom, iako njih dvojica u pijesku leže toliko slično da ih je lako pobrkati.

Grabežljivac s glavom guštera

Opisao ga je Carl Linné 1758. godine. Prema FishBaseu pripada porodici Synodontidae u redu Aulopiformes — s bakalarima, grgečima ili ljuskavkama, dakle, nije u bliskom srodstvu. Ime nosi s pravom: glava i tijelo prema njemačkoj Wikipediji podsjećaju na guštera, glava je prema francuskoj Wikipediji spljoštena i šiljasta, a oči su smještene na gornjoj strani glave. Za čovjeka je prema FishBaseu i njemačkoj Wikipediji bezopasan, a FishBase ga izričito vodi kao sportsku ribu.

Kako ga prepoznati

  • Tijelo i glava: vrlo vitko tijelo (talijanska Wikipedija), glava plosnata i šiljasta, oči gore (francuska Wikipedija).
  • Usta: vrlo velika, s brojnim oštrim zubima (talijanska i njemačka Wikipedija) — usta lovca na ribu.
  • Šare: svijetlosmeđe do boje pijeska, odozdo svjetlije; prema njemačkoj Wikipediji na leđima oko osam tamnih poprečnih pruga, prema francuskoj Wikipediji osam do deset, uz to plavkaste ili bijele uzdužne linije na bokovima. Šarenica je prema talijanskoj Wikipediji crvenkasto-zlatna. Mužjaci i ženke prema njemačkoj Wikipediji izgledaju jednako.
  • Peraje: leđna peraja s 11 do 13 mekih šipčica, podrepna peraja s 9 do 12 šipčica, trbušne peraje s 8 i prsne s 12 do 14 šipčica, dvorežnjasta repna peraja; na bočnoj pruzi 54 do 60 ljusaka (njemačka i talijanska Wikipedija).
  • Iznutra: prema francuskoj Wikipediji nema plivaći mjehur — što pristaje ribi koja leži na dnu.
  • Veličina: uglavnom oko 20 cm, najviše oko 40 cm i prema FishBaseu 300 g. Mlađ je prema francuskoj Wikipediji potpuno prozirna, osim tamnih poprečnih pruga koje ima već pri izlijeganju.

Lovac iz zasjede u pijesku

Ono što ga ribolovcima čini posebnim jest način lova. Prema njemačkoj Wikipediji vreba na dnu oslonjen na trbušne peraje i ponekad se ukopa u pijesak; engleska Wikipedija opisuje kako pritom ostavlja vani samo oči i udara čim plijen dođe na dohvat. Prema njemačkoj Wikipediji plijen promatra dugo prije nego što brzim naletom jurne do 5 m uvis — i većina napada promaši. Kad je sam ugrožen, prema njemačkoj Wikipediji najprije pokušava s prijetećim pokretima ustima, tijelom i perajama, a tek onda bježi.

Hrani se prema FishBaseu ponajprije drugim ribama. Njemačka Wikipedija naziva ga oportunističkim grabežljivcem koji osobito uzima mlađ riba koje žive u jatima, poput ljuskavki i haringovki; manje jedinke jedu manji plijen. Francuska Wikipedija nabraja srdele, batoglavce, bukve, glavoče i usnače (*Sardina pilchardus*, *Pagellus acarne*, *Boops boops*), uz to mlade lignje, zezavce (*Scyllarus arctus*) i parazitskog jednakonošca *Anilocra physodes* — pa i mlađ vlastite vrste. Talijanska Wikipedija navodi još glavonošce i desetonošce. FishBase mu daje trofičku razinu 4,5 — grabežljivac sa samog vrha hranidbene ljestvice, samo u malom formatu. Njega pak prema francuskoj Wikipediji jedu veće ribe poput lice modrulje (*Trachinotus ovatus*), kirnje (*Epinephelus marginatus*) i lampuge (*Coryphaena hippurus*).

Gdje živi — i koliko duboko

Živi s obje strane Atlantika: prema FishBaseu na istoku od Maroka do Zelenortskih otoka, uključujući Azore i Sredozemlje, a na zapadu od Bermuda i Bahama do Malih Antila. Dno mu je prema FishBaseu pijesak i stjenoviti pijesak, osobito oko otoka; njemačka i talijanska Wikipedija navode i livade morskih cvjetnica, talijanska izričito posidoniju *Posidonia oceanica*. U pogledu dubine izvori se iznimno slažu: uglavnom do 20 m, zabilježen od 1 do 400 m (FishBase, njemačka, talijanska i francuska Wikipedija). Dakle riba koja u Sredozemlju živi i nadomak obale i malog broda.

Mrijest i potomstvo

Mrijesti se prema njemačkoj Wikipediji od lipnja do listopada, i to u više navrata; talijanska Wikipedija općenito govori o ljetu. Ženka prema njemačkoj Wikipediji po navratu položi 2000 do 100 000 jaja, ovisno o veličini. Jaja su prema talijanskoj Wikipediji velika 1,6 do 2 mm i, kao i ličinke, plutaju u otvorenoj vodi. Spolno zrele postaju prema njemačkoj Wikipediji ženke s oko tri, a mužjaci s oko dvije godine; FishBase ne navodi duljinu pri spolnoj zrelosti.

Na udici i na tanjuru

Gospodarski gotovo da nema ulogu. FishBase navodi mali komercijalni ribolov i srednju cjenovnu kategoriju; prema njemačkoj Wikipediji ima malu tržišnu vrijednost i povremeno završi kao usputni ulov. Talijanska Wikipedija opisuje da se lovi koćama i udičarskim alatima s mamcem od crva i rakova; meso mu se ondje smatra dobrim, cijeni se osobito na jugu Italije i najčešće se koristi za juhe. Za tebe to znači: tko u Sredozemlju lovi na dnu iznad pijeska i morskih cvjetnica na maloj dubini, može ga zakvačiti. Druge mamce ili sisteme ne navodi nijedan naš izvor — zato ih nema ni ovdje.

Status — i što možeš učiniti

Na Crvenom popisu IUCN-a gušter se vodi kao najmanje zabrinjavajuća vrsta (Least Concern), a procjena je prema FishBaseu i njemačkoj Wikipediji provedena 4. veljače 2009. Prema talijanskoj Wikipediji čest je na velikom području i kao usputni ulov lovi se samo u dijelovima svojeg areala; trend populacije njemačka Wikipedija navodi kao nepoznat. FishBase njegovu osjetljivost na ribolov ocjenjuje kao srednju do visoku (47 od 100), a otpornost kao srednju — populacija se udvostruči za 1,4 do 4,4 godine.

Za tebe na vodi to znači: vrijedi li za njega minimalna lovna veličina ili ograničenje ulova, određuju nacionalni i regionalni propisi dotične zemlje — opće pravilo za rekreacijske ribolovce nismo našli. Prije izlaska pitaj u lokalnom ribarskom uredu ili svog vodiča. A budući da mrijest traje od lipnja do listopada, dobra je ideja u tim mjesecima male i spolno zrele primjerke pažljivo vratiti u more.

Pet proturječja u izvorima

  • Lovi li noću ili danju? Talijanska Wikipedija: noćna riba koja veći dio dana provede ukopana. Francuska Wikipedija: aktivan danju i noću. Engleska i njemačka Wikipedija opisuju lov iz zasjede, ali se ne opredjeljuju za doba dana.
  • Koliko naraste? FishBase: najviše 40 cm standardne duljine — dakle mjereno bez repne peraje. Njemačka i engleska Wikipedija: najviše oko 40 cm. Talijanska Wikipedija: može premašiti 40 cm. U uobičajenoj veličini svi se slažu: oko 20 cm.
  • Koliko poprečnih pruga? Njemačka Wikipedija: oko osam. Francuska Wikipedija: osam do deset.
  • Gdje živi u zapadnom Atlantiku? FishBase, njemačka, engleska i talijanska Wikipedija: od Bermuda i Bahama do Malih Antila. Francuska Wikipedija navodi još i Floridu — toga nema ni u jednom drugom našem izvoru.
  • Širi li se ili ne? Francuska Wikipedija: populacije rastu od 1980-ih, postupno potiskuju domaće vrste, a širenje prema sjeveru u Sredozemlju vjerojatno je povezano sa zagrijavanjem mora za oko 0,5 °C. Njemačka Wikipedija: trend populacije nepoznat. Talijanska Wikipedija i IUCN: čest, nije ugrožen — o širenju ondje nema ni riječi.

Tri zamke s imenom

  • Gušter ili pauk? Prema francuskoj Wikipediji često ga zamjenjuju s paukom — obojica leže ukopani u pijesak. Razlika je važna jer pauci imaju otrovne bodlje, a gušter je bezopasan. Prema francuskoj Wikipediji razlikovat ćeš ih po prvoj leđnoj peraji, koja je kod guštera smještena više straga, i po licu. Ako nisi siguran: ne hvataj ga golim rukama.
  • „Eidechsenfisch“ je cijela porodica. U njemačkom samo ime označava cijelu porodicu Synodontidae; naša riba je Atlantischer („atlantski“) Eidechsenfisch. Srodnik iz istog roda, *Synodus synodus*, prema njemačkoj Wikipediji ima tamnu mrlju na vrhu njuške — našoj ribi ta mrlja nedostaje.
  • „Lagarto“ ništa ne određuje. Španjolska i portugalska riječ znači jednostavno gušter (gmaz), a GBIF za našu ribu na španjolskom navodi još i pez de San Francisco; na francuskom ondje uz poisson-lézard rayé stoji i samo lézard. Tek znanstveno ime *Synodus saurus* čini stvar jednoznačnom.

Ostaje pitanje kojim počinje svaki članak ove serije: kada. Kod ribe koja leži u pijesku i čeka plijen u prolazu to nije sporedna stvar. Stanište, plijen i navike opisani su gore i oni su stalni. Ono što se mijenja svaki dan jest sve ostalo — svjetlo, tlak zraka, vjetar, temperatura mora, struja — i upravo se tu odlučuje isplati li se dan iznad pjeskovitog dna. To izračunava StrikeAhead: uzima uvjete na tvojoj vodi i kaže ti kada se izlazak isplati. A budući da nepoznato područje, njegove prijelome dna i njegova pravila ne poznaješ od prvog dana, StrikeAhead Pathfinder kaže ti s kim izlaziš: odabrani vodiči i skiperi, prije uvrštavanja osobno provjereni — licencija i osiguranje —, s provjerenim ulovima umjesto reklamnih fotografija, bez plaćenog rangiranja i za tebe kao ribolovca bez naknade za posredovanje. Aplikacija kaže kada, Pathfinder s kim.