Lov na prugastu tunu: riba u tvojoj konzervi tune
Otvori konzervu tune i velika je vjerojatnost da u njoj nema tune — barem ne u zoološkom smislu. Prema engleskoj Wikipediji do 95 posto ulova ove ribe završi u konzervama; japanska Wikipedija piše da više od 80 posto svjetskog ulova ide u konzerve te da od nje potječe 70 do 80 posto sirovine svih svjetskih konzervi tune. Godine 2018., navodi engleska Wikipedija, iskrcano je 3,2 milijuna tona — treći najveći ulov od svih morskih ribolova, nakon peruanskog inćuna i aljaske kolje. Ovaj članak govori o prugastoj tuni, *Katsuwonus pelamis* — njemački Echter Bonito („pravi bonito“), engleski skipjack tuna, španjolski listado, talijanski tonnetto striato, francuski bonite à ventre rayé, japanski katsuo.
Tuna na etiketi, ne u sustavu
Njemačka Wikipedija kaže izravno: prugasta tuna jedna je od gospodarski najvažnijih vrsta koje se prodaju kao „tuna“, iako zoološki ne pripada pravim tunama (*Thunnus*). Jedina je vrsta u svojem rodu, *Katsuwonus*. Švedska Wikipedija naziva je najčešćom ribom koja se prodaje kao konzervirana tuna; norveška Wikipedija kaže da je konzervirana tuna obično ili prugasta tuna ili dugoperajna tuna; nizozemska Wikipedija kaže da konzerve u nizozemskim i belgijskim supermarketima često sadrže ovu vrstu. U Francuskoj, prema francuskoj Wikipediji, puni većinu prethodno kuhanih konzervi kao „thon listao“; u Japanu se konzerva zove „light tuna“ i, prema japanskoj Wikipediji, nosi oznaku „katsuo u ulju“. Njemački propisi o hrani zahtijevaju znanstveno ime na pakiranju — ako pročitaš „Katsuwonus pelamis“, u rukama držiš prugastu tunu.
Ime iz Japana
Prema njemačkoj Wikipediji ime roda je latinizacija japanskog katsuo; w potječe iz klasičnog pravopisa カツヲ. Talijanska i francuska Wikipedija rod pripisuju Kishinouyeu, 1915.; vrstu je Linné 1758. opisao kao *Scomber pelamis*. Ime vrste, kaže njemačka Wikipedija, dolazi od starogrčkog pēlamys — riječi za mlade tune u prvoj godini. Francuska Wikipedija navodi 22 sinonima, od *Thynnus vagans* do *Euthynnus pelamis*. A japanska Wikipedija samo ime katsuo izvodi od katauo, „tvrde ribe“ — i suho primjećuje da je prijevod na engleski kao „bonito“ pogrešan prijevod: bonito je rod *Sarda*, a ne katsuo.
Edo i prvi katsuo u godini
Uz Japan se katsuo prema japanskoj Wikipediji u proljeće s Kuroshiom kreće na sjever, a u jesen natrag na jug. Prvi ulov u godini zove se hatsugatsuo, „prvi katsuo“ — mršav i lagan; jesenska riba na povratku je modorigatsuo, i ona je masna (engleska i japanska Wikipedija). U starom Edu prvi katsuo postao je manija: 1812. kabuki-glumac Nakamura Utaemon platio je tri ryōa za jednu jedinu ribu, a satirični stih tog doba savjetovao je da se prvi katsuo pojede čak i ako za to moraš založiti ženu. Od ribe nastaje katsuobushi: kuhana, dimljena, sušena i, za najbolje kvalitete, dozrijevana plijesni kōji najmanje četiri puta tijekom nekoliko mjeseci — strugotine su osnova temeljca dashi. I posljednja zanimljivost: prije nego što se inzulin mogao proizvoditi u kristalnom obliku, prema japanskoj Wikipediji neko se vrijeme dobivao iz katsua.
Kako je prepoznati
FishBase opisuje vretenasto, izduženo tijelo okruglog presjeka. Prva leđna peraja ima 14 do 16 bodlji; druga slijedi nakon razmaka ne širega od oka, a za njom dolazi 7 do 9 perajica, uz 7 do 8 iza podrepne peraje. Prsne peraje su kratke. Ljuske ima samo na oklopu iza glave i duž bočne pruge; sa svake strane korijena repa nalazi se snažna kobilica između dviju manjih. Najsigurniji znak je boja: leđa tamna ljubičastoplava, donji bokovi i trbuh srebrnasti sa 4 do 6 vrlo uočljivih tamnih uzdužnih pruga, koje se kod živih riba mogu pokazati kao nizovi tamnih mrlja (FishBase). Japanska Wikipedija primjećuje više: kad je riba uzbuđena, na trbuhu se pojavljuje 4 do 10 okomitih pruga; kad ugine, one izblijede i pokažu se uzdužne pruge. Slične vrste — trupovi, *Euthynnus affinis* i *Sarda orientalis* — prema istom izvoru nemaju pruge na trbuhu. Nema plivaći mjehur (njemačka i engleska Wikipedija) i mora neprestano plivati da ne potone. Prema engleskoj Wikipediji ima najveći udio mišića za kretanje od svih životinja: 68 posto tjelesne mase.
- Veličina: FishBase navodi 110 cm vilične duljine kao najveću mjeru i 80 cm kao uobičajenu; najveća objavljena masa je 34,5 kg, najveća zabilježena starost 12 godina. Prema FishBaseu spolno sazrijeva pri oko 41 cm.
- Temperatura i zemljopisna širina: 15 do 30 °C, od 63° sjeverno do 47° južno, oko cijele zemaljske kugle (FishBase).
Gdje živi i čime se hrani
- Rasprostranjenost: prema FishBaseu diljem svijeta u tropskim i toplim umjerenim morima, ne u Crnom moru. Povremeno zaluta na sjever: njemačka Wikipedija kaže da se ljeti ponekad ulovi u Sjevernom moru, švedska tu i tamo u Skagerraku i Kattegatu; talijanska Wikipedija spominje Veliku Britaniju i povremeno Skandinaviju.
- Dubina: FishBase navodi 0 do 260 metara. Prema njemačkoj i norveškoj Wikipediji danju se kreće od površine do 260 metara dubine, ali noću uvijek ostaje blizu površine.
- Jata: do 50 000 riba (engleska, nizozemska, finska i slovenska Wikipedija). FishBase opisuje površinska jata koja putuju s pticama, plutajućim predmetima, morskim psima i kitovima te skaču, hrane se i pjene vodu. Japanski ribari, kaže japanska Wikipedija, razlikuju „kitovska“, „morskopasja“ i „ptičja“ jata. Velike koncentracije nastaju prema njemačkoj i norveškoj Wikipediji na granicama hladne i tople vode.
- Hrana: ribe, rakovi, glavonošci i mekušci; kanibalizam je čest (FishBase). Prema njemačkoj Wikipediji hrani se ponajviše rano ujutro i kasno poslijepodne.
- Neprijatelji: velike pelagične ribe (FishBase); talijanska Wikipedija navodi morske pse, marline, tune, lampuge i wahooe te dvije vrste čigri. Prema engleskoj Wikipediji često se koristi kao živi mamac za marlina.
Mriješćenje gotovo svaki dan
U tropskim vodama, prema FishBaseu, spolno aktivne ženke mrijeste se gotovo svakodnevno, u više obroka i tijekom cijele godine; jaja i ličinke plutaju slobodno u vodi. Što dalje od ekvatora, to je sezona mriješćenja kraća — u suptropskim vodama traje od proljeća do rane jeseni (njemačka Wikipedija), u Sredozemlju samo u toplom dijelu godine (talijanska Wikipedija). Ženka od 41 do 87 cm položi 80 000 do 2 milijuna jaja po sezoni (njemačka Wikipedija). Engleska Wikipedija naziva je najplodnijom od glavnih komercijalnih tuna.
Kako se lovi — i što bi trebao znati
Komercijalno se, kaže njemačka Wikipedija, lovi blizu površine plivaricama ili štapom i udicom, a tek usputno parangalima. Za sportske ribolovce FishBase bilježi da se lovi i panulom na laganom priboru — varalicama, žlicama, perjem ili trakama ribe kao mamcem; i talijanska Wikipedija navodi panulu kao glavnu metodu sportskog ribolova. Na Kanarskim otocima, prema španjolskoj Wikipediji, pojavljuje se od proljeća do jeseni i daje najveći ulov tuna na otocima; lovi se živim mamcem, perjem i panulom. Na Madeiri, kaže talijanska Wikipedija, zove se gaiado i tradicionalno se suši na suncu sa solju.
⚠️ Ono što slijedi zaključak je iz njezine biologije, a ne navod iz izvora: riba jata koja lovi na površini, putuje s pticama i hrani se ponajviše ujutro i kasno poslijepodne ne traži se na stalnom mjestu, nego se pronalazi — po pticama, po zapjenjenoj vodi i po temperaturnoj granici na kojoj se jata okupljaju.
Tri upozorenja iz izvora. FishBase i nizozemska Wikipedija bilježe slučajeve trovanja ciguaterom. Francuska Wikipedija upozorava na trovanje histaminom kad se prekine hladni lanac te na parazite poput anisakisa — ribu treba brzo očistiti od utrobe kako ličinke ne bi prešle u meso. A japanska Wikipedija kaže da se brzo kvari, poput skuše; način na koji se nakon ulova iskrvari odlučuje o svježini, okusu i mirisu.
A stanje populacije? Od 15. siječnja 2021. IUCN prugastu tunu vodi kao „Least Concern“. FishBase njezinu ranjivost na ribolov ocjenjuje kao „moderate“ (38 od 100), a otpornost kao srednju; populaciji treba 1,4 do 4,4 godine da se udvostruči. Talijanska Wikipedija kaže da se lovi vrlo intenzivno, ali se ne smatra prelovljenom — iako je u prošlosti bila. Prema engleskoj Wikipediji spor se vodi ponajprije oko metode: plivarice postavljene oko uređaja za okupljanje riba kritiziraju se zbog usputnog ulova, zato neke konzerve navode način ribolova. Najmanje dopuštene veličine, dnevne količine ulova i lovostaje svaka zemlja propisuje sama — provjeri ih na licu mjesta.
Pet proturječja, ostavljenih otvorenima
- Koliko velika i koliko teška? FishBase: 110 cm vilične duljine, 34,5 kg. Engleska, nizozemska, norveška i portugalska Wikipedija: 108 cm. Španjolska Wikipedija piše 110 cm ukupne duljine — druga mjera. Japanska: 1 metar i 18 do 20 kg. Slovenska: 100 cm i preko 20 kg. Finska: najviše 32 kg.
- Koliko stara? FishBase te njemačka, francuska i nizozemska Wikipedija: 12 godina. Engleska: procjene između 8 i 12 godina, jer je starost teško odrediti. Japanska: 5 do 6 godina.
- Koliko topla voda? FishBase: 15 do 30 °C. Njemačka: odrasle pri 14,7 do 30 °C. Talijanska: iznad 18 °C, odrasle podnose najviše 25 °C. Japanska: preferira 19 do 23 °C, ruska 19 do 25 °C. Portugalska: odrasle preferiraju prosječno oko 15 °C. A ličinke? FishBase: 15 do 30 °C — njemačka, norveška i portugalska Wikipedija: najmanje 25 °C.
- Ima li je u Sredozemlju? FishBase isključuje samo Crno more, kao i francuska Wikipedija. Nizozemska: pojavljuje se između ostalog u Sredozemlju. Njemačka, španjolska, portugalska i finska Wikipedija: nema je u istočnom Sredozemlju. Talijanska: u Sredozemlju nije česta. Hrvatska: samo na zapadu — uz španjolsku obalu i u Tirenskom moru — i naziva je invazivnom vrstom, dok je FishBase smatra autohtonom diljem svijeta. A izbjegava li obalu? Španjolska Wikipedija: ponekad dolazi vrlo blizu. Talijanska: rijetko.
- Koliko, i kamo završi? Engleska Wikipedija: 3,2 milijuna tona (2018.), treće mjesto. Francuska: 2,8 milijuna (2006.), finska 2,8 milijuna (2012.), norveška 2 523 001 tona (2010.). Udio u ulovu tuna: portugalska Wikipedija oko 40 posto, ruska 60 posto. U konzerve: engleska do 95 posto, japanska više od 80 posto. A živa: engleska Wikipedija „moderate“, finska niska.
Šest imena koja vode do pogrešne ribe
- „Bonito“. Na njemačkom, engleskom, španjolskom i portugalskom često se zove jednostavno „bonito“ — no bonito u užem smislu je palamida *Sarda sarda*, druga riba s vlastitim člankom u ovoj seriji. Portugalska Wikipedija izričito upozorava da „bonito“ i „gaiado“ označavaju i *Sarda sarda*. Engleski popis GBIF-a za prugastu tunu navodi čak „Atlantic bonito“ — uobičajeno ime za *Sarda sarda*.
- „Falscher“ i „Unechter Bonito“. Njemačka Wikipedija navodi Unechter Bonito („nepravi bonito“) *Auxis thazard*, koji izgleda slično. „Falscher Bonito“ („lažni bonito“) njemačko je ime za luca *Euthynnus alletteratus*. Obje su druge ribe — „pravi“ u njezinu njemačkom imenu misli se ozbiljno. A srpski popis GBIF-a navodi „trup prugavac“ — no „trup“ je na Jadranu ime za *Auxis rochei*, još jednu drugu ribu.
- „Yazılı orkinos“. Turski popis GBIF-a navodi to ime za prugastu tunu — no članak turske Wikipedije pod točno tim naslovom opisuje *Euthynnus alletteratus*, luca. „Çizgili orkinos“, prugasta tuna, manje je dvosmislen.
- „Palamida“ i „pelamide“. GBIF navodi „Palamida“ na talijanskom, albanskom i rumunjskom, „Pelamit“ na malteškom i „Pelamide“ na grčkom — oko Sredozemlja te riječi obično označavaju *Sarda sarda*, a i na hrvatskom je palamida ime za *Sarda sarda*. Jeka dolazi od imena vrste *pelamis*, a ne od bliskog srodstva.
- „Prugasta“ i „listado“. Njezino službeno španjolsko ime je „listado“, u francuskoj trgovini „listao“. No engleski popis GBIF-a ima i „striped bonito“ — ime koje se obično koristi za *Sarda orientalis*, srodnika palamide. A „Gestreifter Thunfisch“ („prugasta tuna“) s njemačkog popisa GBIF-a nije *Thunnus* — kao ni hrvatska prugasta tuna.
- „-gatsuo“. U japanskom mnoge ribe nose tu riječ u imenu, a nisu katsuo: ソウダガツオ su trupovi, ハガツオ je *Sarda orientalis*, マナガツオ riba roda *Pampus* — a ニシシマガツオ grboglavka (*Brama brama*). Na Havajima je „aku“, u Indoneziji „cakalang“, na Maldivima „kalhubilamas“ (engleska Wikipedija).
Ostaje pitanje kojim počinje svaki članak ove serije: kada. Temperatura, dubina i hrana stoje gore, i one su stalne. Ono što se mijenja svaki dan jest sve ostalo — i upravo se ondje odlučuje isplati li se jutro na vodi. Upravo to izračunava StrikeAhead — uzima uvjete na tvojoj vodi i kaže ti kada se isplati krenuti. A budući da se ribu otvorenog mora ne traži s obale, StrikeAhead Pathfinder kaže ti s kim ideš van: pažljivo odabrani vodiči i skiperi, osobno provjereni prije uvrštavanja — licencija i osiguranje —, s provjerenim ulovima umjesto reklamnih fotografija, bez plaćenog rangiranja i za tebe kao ribolovca bez naknade za posredovanje.