Lov na Scomberomorus commerson: grabežljivac koji je stigao kroz Sueski kanal

Godine 1935. uz obalu tadašnjeg Mandatnog područja Palestine ulovljena je riba koja onamo nije pripadala: skuša iz Crvenog mora. Tako stoji u engleskoj i hebrejskoj Wikipediji. Došla je kroz Sueski kanal. Hebrejska Wikipedija prati njezin put: 1965. u Libanonu, 1981. u Turskoj, 1997. u Egiptu i Tunisu. Danas je prema engleskoj Wikipediji na istočnom Levantu vrlo česta i ondje je važna ciljana vrsta ribarstva. Ovaj članak govori o vrsti *Scomberomorus commerson* (engleski narrow-barred Spanish mackerel) — njemački Torpedo-Makrele, francuski thazard rayé, talijanski maccarello reale, nizozemski Indische koningsmakreel, japanski ヨコシマサワラ (yokoshima-sawara), u Perzijskom zaljevu kanaad, u Izraelu palamida.

„Glupa skuša“ nazvana po moreplovcu koji je oplovio svijet

*Scomberomorus commerson* pripada porodici skuša i tuna (Scombridae). Ime roda *Scomberomorus* FishBase izvodi iz latinskog scomber, skuša, i grčkog moros — glup, priglup. Epitet vrste odaje počast Philibertu Commersonu (1727. – 1773.), kojega FishBase predstavlja kao „liječnika, botaničara i prirodoslovca kralja“. Opisao ju je Étienne de Lacépède godine 1800. kao „Scombre Commerson“ (francuska Wikipedija). Prema francuskoj Wikipediji ima najveće područje rasprostranjenosti od svih vrsta svojega roda. Hebrejska Wikipedija naziva je najvećom od svih skuša, engleska barem najvećom od australskih skuša.

Po čemu ćeš je prepoznati

Tijelo je izduženo i sa strane izrazito spljošteno, presjek je ovalan (FishBase). Usta su velika: gornja čeljust seže do stražnjeg ruba oka ili malo dalje, zubi su snažni i spljošteni (FishBase), prema talijanskoj Wikipediji trokutasti, prema njemačkoj blago svinuti unatrag. Na prvom škržnom luku nalazi se samo 1 do 8 škržnih češljića — za francusku Wikipediju to je obilježje po kojem se vrsta prepoznaje. Postoje dvije leđne peraje: prva s 15 do 18 bodlji, druga s 15 do 20 mekih šipčica, a iza njih 8 do 11 perajica; podrepna peraja ima 16 do 21 mekih šipčica, nakon čega slijedi 7 do 12 perajica (FishBase). Najupadljivije obilježje je bočna linija: ispod kraja druge leđne peraje naglo se savija prema dolje (FishBase). Plivaćeg mjehura prema njemačkoj i ruskoj Wikipediji nema.

Boja: leđa se prelijevaju plavosivo, bokovi su srebrni s plavkastim sjajem i nose mnoge uske, valovite, okomite pruge (FishBase) — otuda engleski dodatak narrow-barred, „usko prugast“. Broj pruga raste s ribom: od oko 20 kod jedinke od 40 cm do 65 kod 150 cm (FishBase). Mlade ribe umjesto pruga često imaju ovalne mrlje (FishBase, njemačka i talijanska Wikipedija); kod njih je prema francuskoj Wikipediji osim toga prednji dio prve leđne peraje potpuno crn.

  • Veličina: FishBase navodi 240 cm vilične duljine kao najveću i 120 cm kao uobičajenu duljinu; najveća objavljena masa je 70 kg. Spolno sazrijeva prema FishBaseu pri oko 75 cm (55 do 82 cm). Prema engleskoj Wikipediji u Australiji su ženke veće od mužjaka. Na otočju Penghu (Tajvan), gdje je prema engleskoj Wikipediji zovu „bijelo zlato“, 2022. prodana je riba od 34 kg za više od 3000 dolara.

Gdje se drži i čime se hrani

  • Rasprostranjenost: prema FishBaseu u Indopacifiku — od Crvenog mora i Južne Afrike do jugoistočne Azije, na sjever do Kine i Japana, na jug do jugoistočne Australije i na istok do Fidžija —, a uz to u Atlantiku kod Svete Helene. U Sredozemlje je došla kao lesepsijski useljenik kroz Sueski kanal (FishBase). Prema talijanskoj Wikipediji ondje se ustalila samo na jugoistočnim obalama, od južne Turske do Libije, gdje je vrlo česta; s egejske obale Turske i iz Tunisa postoje samo pojedinačni ulovi.
  • Stanište: riba obale i šelfa — FishBase je opisuje od ruba kontinentskog šelfa do plitke obalne vode, često s niskim salinitetom i mutnom vodom, a također uz strme odlome, na grebenima i u lagunama. Prema talijanskoj Wikipediji rijetko je susrećeš na otvorenom moru, ali u lovu zalazi i u ušća rijeka. Prema FishBaseu poduzima duge selidbe duž obale, no čini se da postoje i stalne, lokalne populacije.
  • Dubina: FishBase navodi 10 do 70 metara.
  • Hrana: ponajprije sitna riba — inćuni, haringovke i bitnice —, uz to lignje i peneidne kozice (FishBase). FishBase je svrstava na trofičku razinu 4,5. Prema francuskoj i ruskoj Wikipediji hrani se danju i noću; arapska piše uglavnom danju, rijetko noću.
  • Kako lovi: prema FishBaseu uglavnom sama, često u plitkoj vodi uz obale koje se spuštaju u dubinu. Hebrejska Wikipedija opisuje je kao proždrljivog, oportunističkog grabežljivca koji plijen progoni u otvorenoj vodi, uz grebene i blizu obale te ga oštrim zubima bez muke rasijeca.
  • Sustanari: prema engleskoj Wikipediji u trbušnoj se šupljini često u velikom broju nalaze ciste ličinki jedne trakavice, *Callitetrarhynchus gracilis*.

Mrijest na rubu grebena

Jaja i ličinke plutaju u otvorenoj vodi (FishBase). Prema engleskoj Wikipediji jaja imaju veliku kapljicu ulja koja ih drži u toplom površinskom sloju bogatom kisikom. Mrijesti se na padinama i rubovima grebena, gdje se ribe prema FishBaseu okupljaju na određenim mjestima — prema talijanskoj Wikipediji na mjestima na koja se vraćaju svake godine. U australskim vodama svaka se ženka prema FishBaseu mrijesti više puta u sezoni, u razmacima od 2 do 6 dana. Koliko sezona traje, ovisi o temperaturi vode; francuska Wikipedija navodi od listopada do srpnja u istočnoj Africi, od prosinca do veljače kod Madagaskara i od srpnja do prosinca u Papui Novoj Gvineji. Mnoga ribarstva prema engleskoj Wikipediji ciljano love hranidbena okupljanja prije mrijesta. Mlade ribe zatim sele u obalne vode i ušća rijeka.

Kako se lovi — i što bi trebao znati

FishBase je vodi kao sportsku ribu i kao vrlo komercijalnu; cijena je prema FishBaseu u kategoriji „vrlo visoka“. Rekreativni ribolovci love je prema engleskoj Wikipediji s broda panulom (trolling) ili u driftu, a također s brodova, mostića, lukobrana i plaža bacanjem varalica i jigova te živom ribom kao mamcem. Hebrejska Wikipedija opisuje tri načina: panula s ribom-mamcem, imitacijom ili šarenom varalicom nekoliko desetaka metara iza broda koji polako plovi; bacanje umjetnog mamca s obale; ili tonući mamac koji podižeš s dna i trzajima puštaš da pada. Sva tri, kaže Wikipedija, oponašaju ozlijeđenu ribu i potiču je na napad. U Izraelu je prema hebrejskoj Wikipediji vrlo omiljena među rekreativnim ribolovcima; nizozemska pak piše da je u ribolovu udicom rijetko meta.

⚠️ Ono što slijedi zaključak je iz njezine biologije, a ne navod iz izvora: grabežljivac koji lovi blizu obale na 10 do 70 metara, ne izbjegava mutnu vodu ni ušća rijeka, prati jata sitne ribe i grize oštrim zubima, riba je za rubove i odlome ispred obale, za brzo vođene umjetne mamce — i za predvez otporan na zube. U Sredozemlju su realna lovišta ondje gdje je izvori navode kao čestu: na jugoistočnoj obali od južne Turske do Libije, osobito kod Izraela i Libanona. Dalje na zapadu ona je prema današnjem stanju slučajan ulov.

Upozorenje: u njezinu je mesu prema FishBaseu pronađen toksin topiv u mastima sličan ciguatoksinu, kod riba s istočne obale Queenslanda (Australija). Prema francuskoj Wikipediji odande je potjecalo najmanje 78 otrovnih jedinki, koje su izazvale 217 slučajeva trovanja. Ciguatera-toksin potječe od tropskih alga s grebena, nakuplja se u grabežljivim ribama i ne uništava se kuhanjem. Inače se meso prema ruskoj Wikipediji smatra bijelim i visokokvalitetnim; u Tainanu (Tajvan) od nje se prema engleskoj Wikipediji kuha gusta juha, tutuo yugeng, a u Izraelu je palamida prema hebrejskoj Wikipediji raširena u ribljim restoranima i u kućnoj kuhinji.

A stanje populacije? IUCN je svrstava kao „Near Threatened“ — gotovo ugrožena (FishBase: procijenjeno 10. studenoga 2022.). Prema talijanskoj Wikipediji u velikim dijelovima svojega areala je prelovljena, najjače u zapadnom Indijskom oceanu, osobito kod Omana; u Australiji su se populacije, prema istom izvoru, smanjile za 30 %. Vlada Queenslanda prema engleskoj Wikipediji smanjila je u srpnju 2023. komercijalnu kvotu ulova s 578 na 165 tona; rekreativni ribolovci ondje smiju zadržati jednu ribu po osobi. FishBase procjenjuje ranjivost zbog ribolova kao „umjerenu do visoku“ (52 od 100), a zbog klimatskih promjena kao „visoku do vrlo visoku“ (75 od 100). U Izraelu je prema hebrejskoj Wikipediji ulov ispod 30 cm i tijekom mrijesta zabranjen. Najmanje dopuštene veličine, količine ulova i lovostaje svaka država uređuje sama — provjeri ih na licu mjesta.

Pet proturječja, ostavljenih otvorenima

  • Koliko velika? FishBase te španjolska, talijanska, nizozemska, finska i ruska Wikipedija: najviše 240 cm. Francuska: najviše 220 cm. Engleska i hebrejska: oko 2 m. U masi se svi slažu, 70 kg. U uobičajenoj veličini ne: FishBase navodi 120 cm, talijanska Wikipedija „obično ne iznad 120 cm“, francuska i ruska oko 90 cm.
  • Koliko duboko? FishBase te njemačka, nizozemska i finska Wikipedija: 10 do 70 metara. Ruska: do 200 metara. Arapska: od površine do 180 metara.
  • Kada spolno sazrijeva? FishBase: pri oko 75 cm (55 do 82 cm). Francuska i ruska Wikipedija: mužjaci sa 65, ženke sa 70 cm. Talijanska: sa 65 cm i dvije godine. Engleska i hebrejska: ženke s oko 80 cm i s otprilike dvije godine.
  • Koliko stara? FishBase navodi kao najveću zabilježenu starost 22 godine, kao i ruska Wikipedija. U odjeljku o otpornosti ista stranica FishBasea, međutim, računa s najvećom starošću od 14 godina.
  • Samotni lovac ili jato? FishBase: lovi uglavnom sama. Talijanska Wikipedija: društvena riba u malim jatima, koja se raspadaju samo radi lova. Njemačka: riba koja živi u skupinama, ali se susreće i pojedinačno. Ruska: riba jata. Finska: lovi u malim jatima.

Šest imena koja vode do pogrešne ribe

  • „Kraljevska skuša“ i „King Mackerel“. Nizozemska Wikipedija naziva je Indische koningsmakreel, talijanska maccarello reale, ruska među ostalim полосатая королевская макрель (prugasta kraljevska skuša), a u Južnoj Africi prema engleskoj Wikipediji zove se king mackerel. No King Mackerel iz Atlantika druga je vrsta, *Scomberomorus cavalla*. Koliko ih je lako zamijeniti, pokazuje finska Wikipedija: njezina poveznica na FishBase vodi na pogrešnu vrstu, na *S. cavalla*.
  • „Spanish mackerel“. U Australiji je Spanish mackerel prema engleskoj Wikipediji upravo ova riba. U SAD-u se tim imenom uglavnom misli na drugu, manju srodnicu s atlantske obale. Tko traži u engleskim izvorima, zato treba paziti na dodatak narrow-barred ili na znanstveno ime.
  • „Palamida“ i „palamut“. U Izraelu se prema hebrejskoj Wikipediji zove פלמידה לבנה (palamida levana, „bijela palamida“) ili kraće palamida; u Turskoj prema engleskoj Wikipediji ceylan palamutu, a GBIF navodi palamut kolyozu. No pod palamida i palamut u ostatku Sredozemlja misli se na palamidu — nju obrađuje zasebna skupina ove serije.
  • „Thazard“, „tazard“ i „kingfish“. Francuski se zove thazard rayé (standardno ime FAO-a prema francuskoj Wikipediji), na Mauricijusu tazard ili bécune blanche, u Novoj Kaledoniji gros prêtre, a lokalno na engleskom kingfish. Ali thazard-bâtard je wahoo, a bécune se na francuskom inače zovu barakude — obje su zasebne skupine ove serije.
  • ヨコシマサワラ i カマスサワラ. Japansko ime ヨコシマサワラ (yokoshima-sawara) nalazi se u GBIF-ovu popisu imena. Lako se zamijeni: カマスサワラ (kamasu-sawara) posve je druga riba, wahoo. A obična japanska sawara opet je druga srodnica iz istog roda.
  • Kanaad, dirak, abu sinn. Na arapskom ima mnogo imena: u Perzijskom zaljevu zove se prema engleskoj Wikipediji kanaad (كنعد), u Egiptu na Sredozemlju i Crvenom moru dirak (ديرك), u Libanonu abu sinn (ابو سن) ili ghazal (غزال), u Libiji yamaneyah. Skiper koji govori arapski možda je, dakle, poznaje pod imenom kojeg nema ni u jednom rječniku. A njemačko ime Torpedo-Makrele? Navodi ga njemačka Wikipedija — GBIF-ov popis imena ne sadrži nijedno njemačko ime.

Ostaje pitanje kojim počinje svaki članak ove serije: kada. Dubina, hrana i način lova stoje gore, i oni su stalni. Ono što se mijenja svaki dan jest sve ostalo — i upravo se ondje odlučuje isplati li se dan na vodi. To izračunava StrikeAhead: uzima uvjete na tvojoj vodi i kaže ti kada se isplati krenuti. A budući da rubove ispred strane obale ne poznaješ od prvog dana, StrikeAhead Pathfinder kaže ti s kim ideš van: pažljivo odabrani vodiči i skiperi, osobno provjereni prije uvrštavanja — licencija i osiguranje —, s provjerenim ulovima umjesto reklamnih fotografija, bez plaćenog rangiranja i za tebe kao ribolovca bez naknade za posredovanje.

Lovi pravi trenutak →