StrikeAhead

Pagrus auriga (redbanded seabream): ljuskavka s crvenim prugama — i s četiri različite najveće duljine

U mladosti nosi jarkocrvene poprečne pruge, u starosti je gotovo jednobojno ružičast — a ovisno o izvoru naraste 75, 80 ili 90 cm. *Pagrus auriga* je ljuskavka, bliski srodnik pagra (*Pagrus pagrus*). Hrvatski narodni naziv nije potvrđen: GBIF za ovu vrstu ne navodi nijedno ime na hrvatskom, pa ovdje ostaje pri znanstvenom imenu. Na engleskom se zove redbanded seabream, na njemačkom ga GBIF navodi kao Rotbandbrasse, na španjolskom hurta ili urta, također sama roquera i pargo sémola, na talijanskom pagro reale, na francuskom pagre rayé, na portugalskom pargo-sêmola, na katalonskom pagre de bandes, na nizozemskom roodgestreepte goudbrasem, na danskom rødbåndet havrude, na finskom punaraitapargo, na turskom çizgili mercan (GBIF, španjolska, talijanska i katalonska Wikipedija). Ovdje piše kako ga prepoznati, gdje živi, čime se hrani — i što izvori kažu o pitanju kada, a što ne.

Ime i podrijetlo: „kočijaš“ iz istočnog Atlantika

Opisao ga je francuski zoolog Achille Valenciennes 1843. godine (FishBase, GBIF). Ime roda *Pagrus* potječe od grčkog *pagros*, starog naziva za ribu (FishBase). Ime vrste *auriga* latinsko je i znači kočijaš; zašto ga je Valenciennes odabrao, ne objašnjava nijedan od ovdje pročitanih izvora. Domovina mu je istočni Atlantik: od Portugala do Angole, uz to Madeira, Kanarski otoci i jugozapadno Sredozemlje (FishBase). Španjolska Wikipedija navodi da je čest na obali Cádiza i na Kanarima — na El Hierru, naprotiv, rijedak.

Kako ga prepoznati

  • Crvene poprečne pruge — ponajprije kod mladih riba. Talijanska Wikipedija kod mladih riba opisuje 5 do 7 širokih, jarkocrvenih poprečnih pruga na bokovima, međusobno nejednake širine; odrasle životinje prema njoj postaju sve više jednobojno ružičaste. Španjolska Wikipedija broji 4 do 5 crvenkastosmeđih pruga, a osnovnu boju svježe ulovljenih riba opisuje kao ružičastu do vinskocrvenu.
  • Višeg tijela od pagra. Obrisom nalikuje vrsti *Pagrus pagrus*, ali tijelo je više (talijanska Wikipedija).
  • Dvije duge niti na leđima — kod mladih riba. Mlade životinje imaju dvije jako produljene šipčice u leđnoj peraji (talijanska Wikipedija). Zajedno s crvenim prugama to je najbolji znak na terenu.
  • Veličina: uobičajeno je oko 30 cm, a najveća duljina ovisno o izvoru iznosi između 75 i 90 cm (vidi dolje).
  • Meso: bijelo i čvrsto (španjolska Wikipedija).

Gdje živi u Sredozemlju

*Pagrus auriga* nije useljenik kroz Sueski kanal, nego atlantska vrsta koja u Sredozemlje dolazi sa zapada. Koliko daleko u njega seže, izvori opisuju različito (vidi dolje). Odrasle ribe žive iznad tvrdog dna — stijena ili kršja —, mlade ribe blizu obale (FishBase); španjolska Wikipedija navodi i miješana pjeskovito-stjenovita dna. Prema talijanskoj Wikipediji mlade se životinje često zadržavaju u plitkoj vodi, a stari primjerci duboko. FishBase ga vodi kao vrstu koja živi pri dnu (bentopelagičnu) i koja se seli unutar mora.

Čime se hrani — i što se zna o pitanju kada

  • Grabežljivac pri dnu. Hrani se ponajprije mekušcima, među njima lignjama i drugim glavonošcima, te rakovima (FishBase); španjolska Wikipedija navodi školjkaše i sitne rakove. FishBase ga na hranidbenoj ljestvici svrstava na 3,8 — to je razina grabežljivca, a ne ribe koja pase.
  • O pitanju kada izvori šute. Nijedan od ovdje pročitanih izvora ne navodi doba dana ili godišnje doba u koje se najradije hrani. Potvrđena je samo raspodjela po dobi: mlade ribe plitko, stare duboko.
  • Najprije ženka, zatim mužjak. Prema talijanskoj Wikipediji vrsta je proterogini dvospolac: ribe su najprije ženke, a pri oko 55 cm postaju mužjaci. FishBase o tome ne navodi brojke — duljina pri spolnoj zrelosti ondje se vodi kao nepoznata.
  • Na udici. FishBase ga vodi kao ribu za sportski ribolov. Talijanska Wikipedija piše da se lovi kao zubatac i da mu je meso jednako cijenjeno.
  • Ugroženost: na Crvenom popisu IUCN-a nije ugrožen (najmanje zabrinjavajuća vrsta, Least Concern, procjena 2009.). FishBase njegovu otpornost na izlov ipak ocjenjuje kao vrlo nisku (vrijeme udvostručenja populacije dulje od 14 godina, preliminarna procjena), a ranjivost kao visoku do vrlo visoku (69 od 100). Ako tek velike životinje postaju mužjaci, izlov velikih riba pogađa upravo mužjake.

Gdje si izvori proturječe

  • Koliko naraste? FishBase: 80 cm standardne duljine, dakle mjereno bez repne peraje, i 3 kg. Katalonska Wikipedija: 80 cm ukupne duljine. Talijanska Wikipedija: 75 cm. Španjolska Wikipedija: do 90 cm i do 11 kg. Između 3 i 11 kg stoji više od pogreške u mjerenju.
  • Dokle seže u Sredozemlje? FishBase i španjolska Wikipedija: samo jugozapad. Talijanska Wikipedija: rasprostranjen u Sredozemlju, ponajprije na jugu, u talijanskim vodama rijedak. Katalonska Wikipedija: u Sredozemlju rijedak, ali pojedine su životinje viđene sve do Grčke i Izraela. Francuska Wikipedija: navodi samo obale zapadne Afrike.
  • Koliko duboko? FishBase: do 170 m, bez gornje granice. Španjolska Wikipedija: 2 do 200 m. Talijanska Wikipedija: 10 do 150 m.
  • Koliko pruga, i kod koga? Španjolska Wikipedija: 4 do 5, crvenkastosmeđe, bez ograničenja na određenu dob. Talijanska Wikipedija: 5 do 7, jarkocrvene, kod mladih riba — odrasle gotovo jednobojne.
  • Važna jestiva riba ili sporedna stvar? Na istoj stranici FishBasea stoji da se smatra važnom jestivom ribom — a u rubrici o korištenju mali komercijalni značaj, cjenovni razred nizak. Talijanska Wikipedija njegovo meso izjednačuje s mesom zubaca.
  • Što točno jede? FishBase: mekušce, uključujući glavonošce, i rakove. Španjolska Wikipedija: školjkaše i sitne rakove — o lignjama ondje ne piše ništa.
  • Je li uopće zasebna vrsta? FishBase i GBIF vode ga kao valjanu vrstu. Talijanska Wikipedija bilježi da su ga drugi smatrali mladim oblikom druge vrste, a time i sinonimom vrste *Pagrus caeruleostictus*; status je, kako navodi, razjašnjen tek prije nekoliko godina. Obrnuto, nalazi vrste *P. caeruleostictus* s Kanara prema španjolskoj Wikipediji počivaju na pogrešnim određivanjima ove vrste.

Tri zamke oko imena

  • „Pagro reale maschio“ nije mužjak. Na talijanskom se *P. auriga* zove pagro reale. Talijanska Wikipedija uz to spominje „pagro reale maschio“, s kojim je vrsta dugo zamjenjivana — doslovno „muški“ pagro reale, no misli se na drugu ribu, prema kontekstu na *Pagrus caeruleostictus*.
  • „Murudai“ pod engleskim. GBIF kao engleski naziv navodi i „Murudai“. Pod japanskim ondje stoji マルダイ (Marudai) — navodno engleski naziv očito je njegova transliteracija.
  • Posuđena imena drugih ljuskavki. Nizozemski goudbrasem inače je komarča (*Sparus aurata*), francuski sar royal i španjolski sargo de bandas carmesí koriste ime šaraga (*Diplodus*); GBIF sva tri navodi za *P. auriga*. A godina 1816. s imenom Cuvier u španjolskoj Wikipediji odnosi se na rod *Pagrus* — samu vrstu opisao je Valenciennes 1843.

Time smo stigli do pitanja kada, kojim završava svaki članak ove serije. Kod ove je ribe pošten odgovor: izvori to ne znaju — o vremenu hranjenja nigdje ne piše ni riječ. Stanište, plijen i obilježja navedeni su gore, koliko su potvrđeni. Ono što se mijenja svaki dan jesu uvjeti na tvojoj vodi — to izračunava StrikeAhead i kaže ti kada se izlazak isplati. A budući da stjenovite rubove i pravila nepoznatog područja ne poznaješ od prvog dana, StrikeAhead Pathfinder kaže ti s kim izlaziš: odabrani vodiči i skiperi, prije uvrštavanja osobno provjereni — licencija i osiguranje —, s potvrđenim ulovima umjesto reklamnih fotografija, bez plaćenog rangiranja i za tebe kao ribolovca bez naknade za posredovanje. Aplikacija kaže kada, Pathfinder s kim.